Bioplinsko postrojenje koncipirano je kao kontinuirano punjeno i radit će u srednjem odnosno mezofilnom temperaturnom području, u anaerobnom okolišu, dakle okolišu bez prisutnosti kisika. Energetska vrijednost tako dobivenog bioplina iznosi od 5,2 do 6,5 kWh/m3 bioplina. Iz toga će se u postupku su-proizvodnje ili kogeneracije proizvesti 83,8% upotrebljive energije, dok su ostalo gubici u pretvorbi. Od te energije proizvodi se približno 42,1% električne energije i 41,7% toplinske energije.
Proizvedena električna energija predaje se u mrežu, dok će se proizvedena toplina koristiti za potrebe obrade sirovine za proizvodnju bioplina
Ulazni materijal (biomasa)
Sirovine za proizvodnju bioplina dijele se na dvije osnovne skupine:
Supstrati:
Gnojiva: goveđa i svinjska gnojovka i gnoj, peradarski gnoj;
Biljna biomasa: kukuruzna, od sirka, žitna i travna silaža, svježi otkos trave, ostaci krme, proizvoda;
Kosupstrati odnosno otpad prehrambeno prerađivačke industrije:
Životinjski nusproizvodi koji uključuju ostatke hrane, mast, otpadno voće i povrće, kompost, industrijske otpadne vode bogate bjelančevinama i ugljikohidratima, otpadne tvari kod razgradnje masti.
Za potrebe proizvodnje električne energije iz bioplina nužno je osigurati stabilne i dostatne količine otpada biološkog porijekla koji je sirovina u proizvodnji. Druga komponenta biootpada sastoji se od gnojovke (tekućeg kravljeg gnoja) koju će isporučivati stočari i ratari iz regije s kojima su već potpisani ugovori o otkupu za razdoblje od 15 – 20 godina. Stočarima gnojovka predstavlja svojevrsni problem zbog zakonski propisanog načina zbrinjavanja (u skladu s nitratnom direktivom Europske unije) te će je besplatno dovoziti i ustupati bioplinskom postrojenju. Proces stvaranja bioplina – anaerobna digestija, zahtijeva osim navedene primarne sirovine i upotrebu supstrata. Za supstrat pri proizvodnji bioplina mogu poslužiti različiti tipovi biomase. Zbog povoljnih karakteristika i blizine dobavljača kao supstrat za proizvodnju bioplina u sklopu bioplinskog postrojenja koristi se kukuruzna silaža.
Za otkup električne energije potpisuje se 14-godišnji ugovor sa Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) po povlaštenoj feed-in tarifi, koja se korigira na godišnjoj razini prema inflaciji i porastu cijena energenata.